Što je psihološka sigurnost?

Psihološka sigurnost označava osjećaj povjerenja i slobode u radnoj okolini koji omogućuje da se izraze mišljenja, ideje i osjećaji. U takvom ozračju, pojedinci se ne boje postavljati pitanja, priznati vlastite propuste ili tražiti pomoć. Timovi s visokom razinom psihološke sigurnosti aktivnije sudjeluju u raspravama, predlažu inovacije, a i spremnije priznaju pogreške kako bi iz njih učili.

Kada zaposlenik u okruženju s niskom psihološkom sigurnošću napravi grešku, on će tu pogrešku pokušati sakriti ili će ju kasno prijaviti, bojeći se kazne ili kritike. S druge strane, u okruženju gdje vlada psihološka sigurnost, taj će zaposlenik odmah obavijestiti kolege i voditelja o pogrešci, zatražiti savjet i ispraviti je na vrijeme – jer zna da neće biti sankcioniran.

Nažalost u okruženju sa niskom razinom psihološke sigurnosti jedan od simptoma takvog stanja učestalo je ponavljanje grešaka te odnos pada u spiralu koja vodi do prijevremenog raskida suradnje na nezadovoljstvo svih strana.

Pojedinac koji doživljava psihološku sigurnost spremniji je reći: “Ne razumijem, možeš li mi objasniti?” ili “Mogu li probati ovaj novi pristup, pa da zajedno vidimo rezultate?

Iako se često govori o različitim “tehnikama i alatima” za poboljšanje rada tima, psihološka sigurnost mnogo je dublja – ona prožima način na koji međusobno surađujemo, dajemo povratne informacije i gradimo odnose unutar organizacije pa na posljetku i samu kulturu organizacije.

Pa, zapravo - oboje :) Potreba za smislom, svrhovitim djelovanjem i stvaranjem je utkano u ljudsku prirodu. Zato vjerujem, a i iskustvo mi to potvrđuje, da svaki pojedinac želi biti uspješan u onome što radi.

Timovi s visokom razinom psihološke sigurnosti učinkovitije surađuju, inovativniji su i brže rješavaju probleme. Kad se ljudi osjećaju slobodno podijeliti ideje ili ukazati na poteškoće, smanjuje se rizik od previda i grešaka te se povećava brzina reagiranja na tržišne promjene. U konačnici, to utječe na produktivnost i rezultate cijele organizacije.

S druge strane, radno okruženje u kojem se ne bojimo izreći svoje mišljenje ili zatražiti pomoć stvara manji stres, jača povjerenje te potiče osjećaj pripadnosti. Takvi uvjeti čine zaposlenike zadovoljnijima, smanjuju psihološki pritisak i sprječavaju pojavu sindroma sagorijevanja.

Dakle, psihološka sigurnost nije samo “alat” za jednu stranu – ona je temeljno načelo koje istovremeno podupire razvoj učinkovitih timova i brine o dobrobiti pojedinaca. U tom balansu između uspješnosti i zadovoljstva ljudi leži prava snaga psihološke sigurnosti.

Otvorena komunikacija: Kada se ljudi osjećaju sigurno, lakše dijele informacije, postavljaju pitanja i raspravljaju o izazovima. To dovodi do bržih i kvalitetnijih rješenja.

Inovacije i kreativnost: Timovi koji se ne boje novih ideja puno su spremniji isprobati nešto drugačije. Čak i ako ideja ne uspije, iz nje se uvijek može nešto naučiti.

Bolji odnosi unutar tima: Povjerenje i međusobna podrška stvaraju pozitivnu klimu. To ne samo da potiče suradnju, već i smanjuje stres i konflikte.

Rast pojedinaca i organizacije: U ozračju sigurnosti, zaposlenici mogu preuzimati inicijativu, isprobavati nove zadatke i razvijati se bez straha od neuspjeha.

Psihološka sigurnost nije samo “moderan trend” u ljudskim resursima. Ona je konkretan način da se ljudi na poslu osjećaju ugodno, podržano i slobodno sudjelovati u svim procesima – od postavljanja pitanja do predlaganja ideja. Kada je strah od pogreške ili osude sveden na minimum, timovi postaju hrabriji, a radna atmosfera ispunjenija zajedništvom i međusobnim povjerenjem.

U konačnici, organizacije koje njeguju psihološku sigurnost lakše privlače i zadržavaju talentirane ljude, ostvaruju bolje rezultate te se brže prilagođavaju promjenama na tržištu. Svaki korak prema stvaranju sigurnijeg radnog mjesta vrijedan je truda – jer samo u sigurnoj i podržavajućoj okolini ljudi daju svoj maksimum i osjećaju ponos što su dio takvog tima.